Torrent’s details
Name Djordje Balasevic - Diskografija (1977-2006)
Torrent Djordje Balasevic - Diskografija (1977-2006)
Info Hash f250a4c0018cb917f6049d323f6489896d98a216
Bg audio NO
BG subtitles
image
Who thanked
Bookmark This Torrent
Description Album: Diskografija
Godina: 1977-2006
Popis pjesama/snimaka: U opisu
Bitrata: 192 kb/s
Audio format: MP3

_

?or?e Bala?evi? (Novi Sad, 11. maj 1953), jedan od najboljih svejugoslavenskih kantautora, pjeva? i skladatelj balada i ?ansona.
Biografija

Kantautor ?or?e Bala?evi? ro?en je u ranojutrarnjim satima 11. maja 1953. godine u Novom Sadu. Zbog toga ?to je ro?en rano ujutro majka ga je ?eljela nazvati Zoran, ali je Bala?evi?ev djed rekao kako je to ime za sodarskog konja i inzistirao da ga nazovu ?oka, po njemu. Na kraju je postignut dogovor i na?li su se nekako na ?or?e. Bala?evi? ?e kasnije tvrditi kako tim imenom nije ba? odu?evljen, ali ...do sada sam se navikao... re?i ?e. ?to se ti?e djetinstva sam Bala?evi? tvrdi u jednom intervjuu kako je imao ...sjajno, uzbudljivo djetinstvo. ?ivio sam u obitelji koja je tada bila suvi?e tolerantna, nikad u ?ivotu nisam dobio batine, mada sam ih sigurno vi?e puta zaslu?io, pogotovo u gimnaziji. Odrastao sam uz mnogo ljubavi, u staroj ku?i mog pradjeda, u Ulici Jovana Cviji?a, koja se i danas tako zove, i u kojoj rastu moja djeca. Imao sam dvori?te, puno zelenog vo?a ljeti i koko?i i pataka koje su tr?karale okolo. Mo?da najva?nije od svega, imao sam Dunav koji je jo? tamo, ali nije vi?e tako zelen kao ?to je bio, no ostala mi je velika ljubav. Tu, Bala?evi?evim fanovima, poznatu i opjevanu ku?u u Ulici J. Cviji?a na novosadskoj periferiji ?or?e je obnovio odbiv?i sve prijedloge prijatelja da je sru?i i sagradi novu jer tvrdi kako u njoj definitivno ?ive dobri duhovi. Sagradio ju je moj pradjed koji nije bio Bala?evi?. Od tada je u njoj sretno odraslo ?etiri, sada i peta generacija. Samo kra?e razdoblje ?ivio sam s roditeljima u sredi?tu Novog Sada, valjda zato da baka i djeda mogu biti malo sami, a valjda i zato ?to se smatralo da je ?ivot u zgradi simbol nekog vi?eg standarda, jer imali smo - rolete na prozorima!

?or?e je, ?to je malo poznato, prvi Bala?evi?. Njegovi su se do rata 1941. prezivali Bala?ev, pa ni on sam ne zna vu?e li korijene od Rusa ili Rumunja, ili pak nekog sasvim tre?eg naroda. O tome Bala?evi? ka?e: Sigurno je da tada u porodici nije bilo Ma?ara, no moj se djed ?oka, koji je iz nekih razloga bio veliki pravoslavac, stalno se bojao da ?e ga Ma?ari poma?ariti, te je 1941. oti?ao k mati?aru i pazario ovo -i?. No, kako nam se sudbina zna narugati, moj se ?ale Jovan zagledao u moju majku Veroniku Elviru Matildu Dolenec, napola Ma?aricu, napola Hrvaticu, kako je moj djed izra?nao. Tako ja imam ma?arske krvi protiv koje se moj stari toliko borio, no mislim da je sudbina od mene napravila sasvim dobar mi?ung. Kako su u obitelji generacijama svi imali sinove jedince, ?orde nije imao mnogo rodbine, osim maj?ina brata Tomislava, koji je umro ubrzo po ?or?evu ro?enju. Smatra kako to i nije lo?e jer im barem nitko nepozvan nije mogao banuti u ku?u za praznike, a i s darovima je uvijek dobro prolazio i o tome ka?e: U obitelji su se slavili svi sveci, i najte?i udarac za mene bi bio kad bi pravoslavni i katoli?ki Uskrs padali na isti dan, jer nisam mogao biti na dva mjesta istodobno. Glavne darove dobivao sam od djede ?ure Doleneca i bake Ilone koji su bili vrlo galantni, iako su ih djed Balo? i baka Milanka poku?avali pratiti koliko su mogli. ?esto mi je djed znao pri?ati i promrsiti: "?to si dobio od njih?", kako bi se mogao barem malo ravnati. Doista mogu o svojoj porodici re?i sve najljep?e, iako svi ve? oru nebeske njive. Majka mi je umrla 1980., dok sam bio u vojsci, a stari 1987. i mislim da bi umro s malo vi?e smije?ka, da je mogao do?iveti jo? koju godinu. On je, naime, bio dijete iz dobre ku?e, studirao je arhitekturu u Pe?ti i, eto, umro je prepadnut u uvjerenju da je socijalizam i komunizam sustav koji ?e vladati svijetom. Ponekad mi je zbog njega ?ao, ali opet, da je morao do?ivljavati sve ove stvari koje mi do?ivljavamo, mo?da bi po malo umirao svaki dan.

Iako je imao za to vrijeme vrlo napredne roditelje i majku koja ga je upu?ivala na poeziju i prve knjige koje je valjalo pro?itati ?or?e je imao, ba? kao u svojoj pjesmi, podosta problema u ?koli. Danas to Bala?evi? ovako opisuje: Istina je da sam jednom izba?en iz gimnazije, ali nisam ba?, kao u pjesmi, padao tri - ?etiri puta. Naime koliko god sam poslije bio tolerantan, toliko sam u pubertetu bio incidentan igra?, morao sam oponirati profesorima. Najve?i su mi problem bili neopravdani sati u prolje?e. Imao sam bicikl i ?im bi se pojavilo sunce u svibnju, sjeo bih na njega i oti?ao na Dunav, na pecanje. Imao sam u to vrijeme prijatelja, Joea Taylora, ginekologa iz Gane, koji je, valjda iz vjerskih razloga, jeo mnogo ribe. Kako ja tu ribu nisam smio nositi ku?i, jer su svi mislili da sam u ?koli, s Joeom sam sklopio svojevrsan deal: ja njemu ribu, a on ?e mi pisati ispri?nice. I zaista sam imao opravdanje za 80-ak sati. Me?utim kad su mog oca nazvali iz ?kole da to provjere, on je za?u?en rekao: "Ne, pa on nije bolestan, on ide u ?kolu!" I tako me, zapravo, on i izbacio zbog svog shva?anja pravde i po?tenja. To vam je ta generacija "kako-se-kalio-?elik". Ja sam tu ?kolu ipak zavr?io, poslije sam ?ak upisao fakultet, postigao izniman prosjek, a onda snimio "U razdeljak te ljubim" i prestao dolaziti ?ak i na famozne igranke u holu novosadskog fakulteta. ?itao sam mnogo knjiga, ne onih za lektiru ve? knjige koje bi mi preporu?ila majka. Od nje sam, vjerovatno povukao tu sanjala?ku crtu. Jer, Bala?evi?i su mnogo prizemniji, ?estiti, vrijedni trgovci i od njih sam naslijedio samo visoki krvni tlak.

Odrastao u Salajki, dijelu grada poznatom po malo ?e??im momcima i jo? najmla?i od njih, uvijek je u?ivao svojevrsnu protekciju s u?itkom glume?i mangupa na lokalnom korzu. Iako, po vlastitom priznanju, nije bio kao oni jer se izrodio u pjesnika, u 14. godini ?ivota do?ivio je neugodnosti koja ga je uvjerila da mu dru?tvo gitare odgovara vi?e od lokalnih mangupa: Bili smo klinci i ?esto smo se tukli. No, mi smo tada izmjenili nekoliko ?amara, svi bismo ostali na nogama ba? kao u lo?im filmovima. No, jednom me zveknuo de?ko, stariji od mene i to tako da mu nisam ni stigao, ?tono ka?u ni fala kazati. Porje?ko sam se s jednim de?kom iz razreda oko neke djevojke, i tada iz ?ista mira odnekud se pojavio ovaj stariji i rekao mi: "Ne volim kad netko tu?e klince!". Valjda sam mu djelovao starije od onog drugog, jer me udario tako da mi je slomio nos, pa nekad u pjesmama vu?em na Tota Cotugna, a operacija bi mi mogla drasti?no promijeniti glas. Sa slomljenim nosom ?ole se odlu?io okaniti tu?njava, iako jo? nije shvatio ?ime bi se mogao baviti: Zapravo, od malena sam osjetio da u sebi nosim neku svoju pjesmu kao neku novu boju koju nitko ne zna i koju ne mo?e? objasniti onima koji znaju samo crvenu, plavu i ?utu, i shvatio sam da je poku?am negdje nacrtati, povu?i, da ja moram tu pjesmu istjerati iz sebe da bi je drugi shvatili. Stalno sam zapravo bio uvjeren kako je nemogu?e da ta pjesma ve? ne postoji, mislio sam da svi nose te pjesme u sebi. Stalno sam sumnjao u sebe - jer, dovraga, to je tako lako kako se tih stihova netko ve? prije nije sjetio. Djevojke su me gledale ?udno, a momci su bili puni zavisti, a i jedno i drugo je odli?an osje?aj.

Dobri de?ko Bala?evi? gimnaziju je napustio u tre?em razredu pa je ispite polagao vanredno. Nakon zavr?ene srednje ?kole upisao je zemljopis na Prirodno-matetami?kom fakultetu jer, po vlastitom priznanju, na prijemnim ispitima nije bilo matematike. Osnovna ambicija u srednjoj ?koli bila mu je postati - nogometa?. Ali kada je kao sedamnaestogodi?njak le?ao bolestan, pojava jedne muhe u sobi inspirirala je Bala?evi?a da napi?e svoju prvu pjesmu "Otkud muva". Zatim je po?eo pisati prepjeve stranih hitova za emisiju Muzi?ki klub, a s prijateljem koji se "snalazio" na gitari, otpo?eo je i zajedni?ki rad. Godine 1977. pristupio je akusti?arskoj grupi ?etva s kojom je rujna te godine snimio neobavezan tango U razdeljak te ljubim. Pjesma je preko no?i postigla ogromnu popularnost tako da je singl prodat u 700.000 primjeraka. ?etva se vrlo brzo po?ela pretvarati u festivalsku grupu strpanu u orkestarske aran?mane, pa ih po?etkom 1978. godine Bala?evi? napu?ta i s Vericom Todorovi? osniva "Rani mraz". Budu?i da se nisu rastali kao prijatelji, novu grupu je nazvao inspiriraju?i se sibirskom poslovicom: Ako se nada? dobroj ?etvi, ?uvaj se ranog mraza. S pjesmom Moja prva ljubav grupa Rani mraz sudjeluje na festivalu Opatija 78. Tokom te godine "Rani mraz" izbacuje seriju hit singlova, meteroskom brzinom osvajaju tr?i?te i posti?u impresivne naklade. Bala?evi?evi osje?ajni tekstovi i jednostavne melodije donose osvje?enje na posustaloj zabavnoj sceni, a predstavljaju i dobru spregu s pop glazbom. Uo?i snimanja pjesme "Ra?unajte na nas" pridr?uju im se biv?i ?lanovi grupe Suncokret - Biljana Krsti? i Bora ?or?evi?. Zahvaljuju?i druk?ijem tretmanu revolucije u odnosu na uobi?ajene soc-realisti?ke pjesme Ra?unajte na nas ubrzo biva promovirana u generacijsku himnu koja se tro?i u svakoj pogodnoj prilici.

Poslije dva mjeseca rada s Ranim mrazom u ljeto 1978. godine, Bora ?or?evi? napu?ta grupu svjestan razlike u autorskom senzibilitetu izme?u njega i Bala?evi?a i formira Riblju ?orbu. Uo?i snimanja debi albuma grupu napu?ta i Verica Todorovi?. S plo?e se izdvajaju pjesme Sve je dobro kad se dobro svr?i, Mnogo mi zna?i to, Neki novi klinci i Drago mi je zbog mog starog. U njima se ostvaruje kompletan okvir formule za Bala?evi?evu budu?nost: nostalgija, nje?ne slike i baladi?nost uz razra?enu fabulu. U ljeto 1979. godine Bala?evi? i Biljana Krsti? nastupaju po Jugoslaviji, a prati ih grupa "Neoplanti" za koju Bala?evi? povremeno pi?e tekstove. Na koncertima, izme?u pjesama, Bala?evi? dr?i duge monologe na aktualne teme, kao ?to je susret s fantomskim voza?em Porschea na beogradskom trgu Slavija, a neizbje?na je i pro?irena verzija Sna?e na sala?u koja poprima karakter duhovite monodrame. S njim se na nekim svirkama pojavljuju pjesnici Mika Anti? i Pero Zubac. Na festivalu Split 79 Bala?evi? osvaja prvu nagradu pjesmom "Panonski mornar". U septembru 1979. godine svoju popularnost potvr?uje na osam rasprodatih koncerata u beogradskom Domu sindikata. U to vrijeme Zdravku ?oli?u daje pjesmu "Zbog tebe" i neke tekstove za album "Srebrnih krila" "Sreo sam ljubav iz prve pjesme". Krajem godine izlazi album "Odlazi cirkus" i to je posljednja plo?a pod imenom Rani mraz.

Po?etkom 1982. godine Bala?evi? objavljuje album "Pub" kojim zvani?no zapo?inje solo karijeru. Plo?a opet bilje?i uspje?ne pjesme: Bo?a zvani Pub, Pesma o jednom petlu, Lepa protina k?i i Ratnik paorskog srca. Zimu s 1982. na 1983. godinu provodi na turneji i prvi put rasprodaje beogradski Sava centar. Polovinom prosinca 1983. godine objavljuje LP Celove?ernji The Kid. Naredni LP 003 donosi nove hitove: Slovenska, Al' se nekad dobro jelo, Badnje ve?e i Olivera. Naredni album Bezdan Bala?evi? radi s ekipom koja ?e mu ubudu?e biti redovna studijska i koncertna potpora. LP producira ?or?e Petrovi?, a za aran?mane je zadu?en klavijaturist Aleksandar Dujin. Na duplom ?ivom albumu U tvojim molitvama - balade na?li su se snimci s uspje?nih koncerata u Zetri (Sarajevo, nobembar 1986.), Ledenoj dvorani (Zagreb, novembar 1986.), Sava centru (Beograd, decembar 1986.), Studiju M (Novi Sad, maj 1987.) i ?alati (Zagreb, juli 1987.). Uz sna?nu potporu publike Bala?evi? je otpjevao neke od svojih najupe?atljivijih balada, a jedina nova pjesma Samo da rata ne bude snimljena je u studiju uz pomo? djece iz vrti?a Sonja Marinkovi? i osnovne ?kole ?. Nato?evi?. Sli?nom glazbenom linijom Bala?evi? nastavlja na plo?i Pantha rei. Tako u pjesmi Soliter analizira politi?ko-nacionalno stanje u tada?njoj Jugoslaviji. LP Tri posleratna druga koji je dobio podnaslov Muzika iz istoimenog romana snimaju 1989. godine Dujin, basista Aleksandar Kravi? i glazbenici iz Rijeke, gitarista Elvis Stani? (ex Linija 32,Denis & Denis, Dr Doktor) i bubnjar Ton?i Grabu?i?. Na toj plo?i Bala?evi? se pozabavio karikiranom rap formom u pjesmi Sugar rap (Proces difrencijacije u kombinatu za proizvodnju i preradu ?e?erne repe). Na snimanju plo?e Marim ja... pored redovnih suradnika, u novosadskom studiju juna 1991. godine sudjeluju Davor Rodik (pedal steel gitara), Nenad Januzovi? (udaraljke) i Josip Kiki Kova? (violina). Po?etkom rata Stani? i Grabu?i? prekidaju suradnju s Bala?evi?em i 1991. godine pokre?u jazz rock sastav Elvis Stani? group. Ratne godine Bala?evi? provodi sklonjen od javnosti i mobilizacije budu?i da vojne vlasti pokazuju veliku volju da ga po?alju na front, tako da za Novu 1992. godinu iz sasvim razumljivih razloga ne dolazi u Sava centar na svoj tradicionalni novogodi?nji koncert. Istovremeno, zbog odbijanja da po?e u rat, Bala?evi?eve pjesme su pre?utno zabranjene na dr?avnom radiju i televiziji.

CD Jedan od onih ?ivota... snima krajem 1993. godine. Plo?a donosi optimisti?ki hit Ja luzer?, ali i pjesme inspirirane ratnim tragedijama ?ovek sa mesecom u o?ima (posve?ena u ratu razru?enom Vukovaru) i Krivi smo mi. U isto vrijeme objavljen je CD Najve?i hitovi na kome su pjesme iz perioda od 1986. godine i sam Bala?evi? ih je odabrao za kompilaciju. U to vrijeme njegovi koncerti postaju pravna javna ?istili?ta, budu?i da su govori vrlo o?tre, ali duhovite pri?e s jasnim opozicijskim stavovima. Poslije du?e pauze CD Na posletku objavljuje po?etkom 1996. godine. Nove pjesme Regruteska, Nam?or, Drvena pesma i Do?o?ka snimljene su uglavnom na akusti?nim instrumentima uz sudjelovanje orekstra Sveti ?or?e, a upotrebljeni su fagot, oboa, truba i violina koje vjerno do?aravaju atmosferu Bala?evi?evih stihova. U Sava centru, svom tradicionalnom prostoru, Bala?evi? je zapo?eo s ?etiri nastupa koje je odr?ao u oktobru i novembru 1992. godine. Prvobitna ideja je bila da tokom godine nastupa jednom mjese?no i da publici uz svirku nudi i redovne komentare. Kako su prvih ?est nastupa bili vrlo uspje?ni, do?lo se na ideju da organizira novogodi?nje koncerte ?to je, najvi?e zahvaljuju?i publici, pretvoreno u tradiciju. Ti koncerti su svake godine izazivali sve ve?i interes, tako da je Bala?evi? u zimu '96./'97. godine imao deset rekordnih rasprodatih svirki, te je zaklju?no s tom serijom u Sava centru nastupao oko osamdeset puta. Od 1994. godine Bala?evi? povremeno dr?i koncerte u Sloveniji gdje posti?e veliki uspjeh. Na te koncerte dolazi uglavnom publika iz Hrvatske. Pjesma Sloboda ne koju je snimio jo? u jesen 1992. godine, prvi put je zvani?no objavljena na kompilacijskom disku Nas slu?aju svi, mi ne slu?amo nikoga! (Radio Index 1997.) objavljenog povodom gra?anskog protesta koji se desio u zimu '96./'97. godine. U Sloveniji je objavljen u?ivo snimljen CD Da l' je sve bilo samo fol? snimljen na koncertu odr?anom 6. decembra 1996. godine u Mariboru. Godine 2000. objavljuje CD Devedesete.

Unato? svim uspjesima ?or?e dugo nije imao podr?ku roditelja: Kao i prema svemu drugom, moji su roditelji i prema glazbi imali jasne stavove. Smatrali su su da se muzika u?i odmalena, prvo sedam godina klavira, pa pjevanje.... ?ak i mnogo godina poslije, kad sam ve? imao nekoliko zlatnih plo?a, ?ale bi tvrdio kako tambura nije pravi na?in da se zara?uje za ?ivot. Poslije je oti?ao u Budimpe?tu za turisti?kog predstavnika, pa vi?e nije mogao pratiti ?to se ovdje doga?a. Kad bi mu rekli da sam pobijedio na nekom festivalu, govorio bi: "Sine, sve ?e to pro?i kako je i do?lo. Gledaj ti ovo od ?ega ?e? ?ivjeti." Jedan dan u Budimpe?tu je do?la neka ekskurzija iz Dubrovnika i on je bio zadu?en da ih primi i poka?e tamo?nje znamenitosti. Neko ga je pitao ima li on kakve veze s onim Bala?evi?em. "S kojim Bala?evi?em?", pitao je u ?udu. Pa, s ?or?om, reko?e mu. "Imam veze, ja sam mu otac!", odgovorio je jo? sav u ?udu. Djeca su se ne?to do?aptavala i u jedan glas zapjevala "Neke nove klince". Poslije mi je u ?udu pri?ao: "Oni su svi bili tamo i svi su znali tvoju pjesmu." Mislim da me od tada ipak malo druk?ije gledao iako me do kraja ?ivota poku?ao uvjeriti da mi je budu?nost u zvanju profesora zemljopisa. Veoma mi je nedostajala roditeljska podr?ka, ali mo?da se ba? iz inata izbrusio moj talent, iz neke podsvjesne ?elje da se doka?em, skrenem na sebe pa?nju. Moji roditelji nisi bili ni na jednom mom koncertu i do dana dana?njeg uvijek za njih imam dva prazna mjesta.

Svoju suprugu Olju upoznao je na igranci. Bala?evi? Olju opisuje ovako: Tada mi se dogodilo ne?to ?udno: dotad sam svim djevojkama, promatraju?i ih kako prolaze, zabacuju glavu, sklanjaju ?i?ke s ?ela, dodavao neke osobine i zaljubljivao se svaki ?as da bih mogao napisati pjesmu. Na kraju se sve svodilo na razo?aranja jer, kad bi ih upoznao, shvatio bih da sam ih smatrao boljima nego ?to su bile. Medutim, Olja me sve vi?e uvla?ila i ?to sam je vi?e poznavao, sve vi?e mi se svi?ala. Me?utim, prisje?a se, Olja je ba? kao u pjesmi do?la tiho, nezvana, sama i ostala u meni zauvijek. Bila je siroma?na studentica iz studentskog doma, reprezentativka u gimnastici. Prije studija ?ivjela je s majkom u Zrenjaninu, doslovce ispod mosta koji je bio ogra?en s obje strane, a u Novom Sadu pre?ivljavala je uglavnom skupljaju?i hranu po samoposlugama kad bi Podravka radila degustacije. Iako su nas novine barem sto puta rastavljale, nikad nismo bili odvojeni dulje od dva dana, osim kad bih imao koncerte daleko od Novog Sada. Ljubav mi se dogodila u doista te?kom razdoblju ?ivota: majka mi je bila te?ko bolesna, trebala mi je biti objavljena nova plo?a i svi su ?ekali da to bude ne?to lo?e, bilo je vrijeme da krenem u vojsku. S Oljom sam mogao provoditi sate i sate u razgovoru i ?etnji. Kad bih pak oti?ao nekud bez nje, svako malo bih pomislio - Bo?e, ?to mi nedostaje to stvorenje! Zadnje ljeto, pred vojsku, krenuo sam na more. U Umagu sam s recepcije hotela Koralj nazvao Olju i pitao je: Olja, reci mi odmah, ho?e? ili ne?e??. Nije stigla ni odgovoriti, a ja sam ve? sjeo u svoj golf, zaboravio ljetovanje i bez prestanka vozio do Zrenjanina. Od tada se nismo razdvajali.

No, prije vjen?anja ?or?a je ?ekala vojska, koju je odslu?io u zagreba?koj vojarni Mar?al Josip Broz Tito, popularno tada zvanoj - Mar?alka ili kako se danas zove Croatia. O vojsci ?e re?i: Bilo mi je stra?no zbog toga jer je bilo dovoljno prije?i jednu plavo - bijelo - crvenu rampu, pa da prestanu vrijediti svi zakoni normalnog svijeta. No i to je lak?e prebrodio kad mu se u prosincu 1980. rodila k?erka Jovana, a u svibnju sljede?e godine se i o?enio. Tako je svako malo dobivao sedam dana dopusta. Vjen?anje ?or?a i Olivere je bilo posve neformalno. Olivera je bila u bijelim ?izmicama, a ?ole u trapericama i prsluku. Ubrzo se rodila i druga k?erka, Jelena. Sredinom 1990.-ih ?or?e ?e ponovo postati otac, rodit ?e se sin Aleksa. Iako tvrdi da je feminist drago mu je ?to ima sina jer ka?e da mu je ve? dosadilo kupovati crvene haljinice i lutke.

S obzirom na njegovu specifi?nu pojavu na biv?eim jugoslavenskim prostorima zanimljivo je pro?itati ?to o ovom, za sada, posljednjem ratu na ovim prostorima i tome kako se on odrazio na njega ka?e Bala?evi?: Ja sam ?ovjek koji mo?e primiti mnogo ljubavi, ali lako osjetim i negativnu energiju. Devedesetih godina na nekim koncertima, iako su pro?li posve korektno, nije bilo one kemije, ?arolije izmedu mene i publike koju sam ranije uvijek osjetio. Znao sam da ne?to nije u redu. Upla?io sam se da bi to moglo lo?e zavr?iti. Zategnutost je bivala sve o?itija, dok jednom u nekom gradu, u podne, pod suncem, uz plavu boju mora, nisam ?uo kako meni i mojim muzi?arima netko psuje srpsku majku. Jedino ?to sam znao, da rat nisu zapo?eli moji prijatelji, znanci koje sam sretao putuju?i po prostorima biv?e dr?ave, ve? neki drugi, zbog vi?ih ciljeva, a ja nemam prava govoriti o tome. Kad su po?ele sve one gu?ve, poklici, barikade, poku?ao sam ostati miran. Znao sam, da su na barikadama uvijek najbr?i, nikad najmudriji. Adrenalin u krvi vodio je ljude u ishitrene postupke. ?elio sam postupiti ispravno, a to nije bilo lako. Odlu?io sam sudjelovati u svemu tome tako ?to - ne?u sudjelovati. Karijera mi je potpuno prekinuta. Zato ?to sam imenom i prezimenom govorio protiv nekih srpskih politi?ara, uslijedili su no?ni pozivi, lupanje po prozoru, bu?enje guma na automobilu... No, moja obitelj je odlu?ila da ?emo sve to zajedno izdr?ati i podr?ala me u svim mojim postupcima. Pozvali su me u vojsku. Oti?ao sam odvjetniku i upitao ga, moram li ja i?i u tu vojsku i ?to ako se ne odazovem pozivu. Objasnio mi je da mogu imati velikih problema, zavr?iti u zatvoru. Nisam dugo dvojio - radije u zatvor nego u vojsku. Najvi?e sam se brinuo za moje cure: ho?e li izdr?ati taj pritisak koji je katkad bio nesno?ljiv. Sre?om, klinci su u ?koli bili iznad svega toga, pametniji od svojih roditelja. Jelena i Jovana nikad nisu do?ivjele bilo kakvu neugodnost u ?koli. No nakon dvije godine embarga na moju malenkost, bili smo gotovo na rubu egzistencije. Nisam mogao raditi, TV i radijske postaje zatvorile su mi vrata, osim kad su me ?eljeli blatiti. Sve ?to sam snimao u biv?oj Jugoslaviji, bilo je za Jugoton i sarajevski Diskoton. Ipak znao sam da je to ne?to ?to mora pro?i i da treba izdr?ati. Sad nakon svega, prilaze mi ljudi i ka?u imao si pravo, a ja uop?e nisam ?elio imati pravo, ?elio sam da ne do?e do rata i svega zla koji on donosi.

U svojoj karijeri Bala?evi? nije samo kantautor ve? je napisao scenarij i tuma?io glavnu ulogu u TV seriji Specijalna redakcija, a glumio je i u TV serijama Vojnici, Pop ?ira i pop Spira i Panonski mornar. Napisao je i nekoliko knjiga: Tri posleratna druga, I ?ivot ide dalje (sve dalje odavde...), Dodir svile i Jedan od onih ?ivota. Za svoj rad dobio je Nagradu punoljetstva, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Estradnu nagradu Jugoslavije, nagradu za literarni doprinos u podru?ju estrade na Domanovi?evim danima satire, nagradu Todor Manojlovi? za poseban umjetni?ki senzibilitet, a imenovan je i UNESCO-vim ambasadorom dobre volje. I na kraju jo? jedan citat koji se odnosi na njegovu publiku: Mnogo je ljudi koji vole moje pjesme i oni za mene nisu samo publika. Omogu?ili su mi da ?ivim od svog talenta, radim ono ?to volim, u ?emu u?ivam i, na kraju krajeva, da ?ivim od toga.

Festivali

Rijetki nastupi na festivalima, uglavnom Splitski festival, Festival Opatija i Zagrebfest. Grand Prix Splitskog festivala 1979. u Ve?eri dalmatinskih ?ansona za pjesmu "Panonski mornar".





Diskografija (1977-2006)
__________________________________
1977 - U Razdeljak Te Ljubim (Singl)
1978 - Marina (Singl)
1978 - Moja Prva Ljubav (Singl)
1978 - Oprosti Mi Katrin (Singl)
1978 - Racunajte Na Nas (Singl)
1978 - Snasa I Ostale Price (Singl)
1978 - Triput Sam Video Tita (Singl)
1979 - Mojoj Mami Mesto Maturske Slike U Izlogu
1979 - Panonski Moranr (Singl)
1980 - Odlazi Cirkus
1982 - Hej Carobnjaci (Singl)
1982 - Pub
1983 - Celovecernji The Kid
1985 - 003
1986 - Bezdan
1987 - 1987 (Singl)
1987 - Panta Rei
1987 - Samo Da Rata Ne Bude (Singl)
1987 - U Tvojim Molitvama (Live) CD 1
1987 - U Tvojim Molitvama (Live) CD 2
1989 - Tri Posleratna Druga
1991 - Hitovi
1991 - Marim Ja
1993 - Jedan Od Onih Zivota
1993 - The Best Of Vol 2
1996 - Na Posletku
1996 - Nas Slusaju Svi A Mi Ne Slusamo Nikoga
1997 - Novogodisnji Koncert Prica Druga
1997 - Novogodisnji Koncert Prica Prva
1998 - Dal' Je Sve Bilo Samo Fol (Live)
1998 - Sarajevo 08 Feb (Bootleg) CD 1
1998 - Sarajevo 08 Feb (Bootleg) CD 2
1998 - Sedam Osmina Live CD 1
1998 - Sedam Osmina Live CD 2
1999 - Target (Live)
2000 - Balade
2000 - Devedesete
2000 - Kolekcija Singlova '77-'87
2000 - Koncert U Narodnom Pozoristu
2000 - Portret I
2000 - Portret II
2001 - Dnevnik Panonskog Mornara (Live) CD 1
2001 - Dnevnik Panonskog Mornara (Live) CD 2
2001 - Dnevnik Panonskog Mornara (Live) CD 3
2001 - Dnevnik Starog Momka
2002 - Ostace Okrugli Trag Na Mestu Satre CD 1
2002 - Ostace Okrugli Trag Na Mestu Satre CD 2
2003 - Budva (Live) CD 1
2003 - Budva (Live) CD 2
2003 - Djoletova Pesma (Apsolutno Romanticno)
2004 - Dok Je Nama Nas 01
2004 - Dok Je Nama Nas 02
2004 - Dok Je Nama Nas 03
2004 - Dok Je Nama Nas 04
2004 - Dok Je Nama Nas 05
2004 - Dok Je Nama Nas 06
2004 - Dok Je Nama Nas 07
2004 - Dok Je Nama Nas 08
2004 - Dok Je Nama Nas 09
2004 - Dok Je Nama Nas 10
2004 - Rani Mraz
2005 - Mater Vetru (Uzivo) CD 1
2005 - Mater Vetru (Uzivo) CD 2
2005 - Mater Vetru (Uzivo) CD 3
2006 - Sacuvano U Arhivi CD 1
2006 - Sacuvano U Arhivi CD 2
2006 - Sacuvano U Arhivi CD 3



General
Complete name : Fgrin.gifjordje Balasevic - Samo Da Rata Ne Bude.mp3
Format : MPEG Audio
File size : 9.25 MiB
Duration : 6mn 44s
Overall bit rate : 192 Kbps
Album : 1987 - Samo Da Rata Ne Bude
Track name : Samo Da Rata Ne Bude
Performer : Djordje Balasevic
Genre : Pop
ContentType : Pop
Recorded date : 1987
Comment : ....::: MP3 Music :::....
Audio
Format : MPEG Audio
Format version : Version 1
Format profile : Layer 3
Duration : 6mn 44s
Bit rate mode : Constant
Bit rate : 192 Kbps
Channel(s) : 2 channels
Sampling rate : 44.1 KHz
Resolution : 16 bits
Stream size : 9.25 MiB (100%)
----------------------------------------------------------------

General
Complete name : Fgrin.gifjordje Balasevic - U Razdeljak Te Ljubim.mp3
Format : MPEG Audio
File size : 4.79 MiB
Duration : 3mn 29s
Overall bit rate : 192 Kbps
Album : 1977 - U Razdeljak Te Ljubim (Singl)
Track name : U Razdeljak Te Ljubim
Performer : Djordje Balasevic
Genre : Pop
ContentType : Pop
Recorded date : 1977
Comment : ....::: MP3 Music :::....
Audio
Format : MPEG Audio
Format version : Version 1
Format profile : Layer 3
Duration : 3mn 29s
Bit rate mode : Constant
Bit rate : 192 Kbps
Channel(s) : 2 channels
Sampling rate : 44.1 KHz
Resolution : 16 bits
Stream size : 4.78 MiB (100%)
Category - Discography
Rating
  • Currently 5.00/5
Rating: 5.0 out of 5.0 (Votes: 2) For your upload!

Size 4.24 GB
Show/Hide Files
762 files
AddDate 21/12/2012
Uploader
Speed 0 KB/sec
Down 107 times
peers seeds: 3, leechers: 0 = 3 peers
Similar torrents
EXTERNAL
Last Update 24/07/2013 22:28:42 (16/04/2014 15:59:26)